Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec

Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec osnovano je daleke 1928. godine pod nazivom „Seljačka sloga“ i djelovalo je sve do 1945. godine. 1968. godine se zbog naglaska na čuvanju izvornosti narodne nošnje, pjesama, plesova i običaja naše Župe ime obnovljenog folklornog društva mijenja u Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec. U slijedeća dva desetljeća Društvo ostvaruje brojne nastupe i događanja. Od 1976. godine DIF Koprivnički Ivanec organizira sada tradicionalne „Ivanečke kresove“ koji su u to vrijeme bili vrlo značajna i sadržajna manifestacija izvornog folklora tadašnje države i inozemstva.

Nakon stanke poslije Domovinskog rata rad Društva se obnavlja 1998. godine. Od tada djeluje neprekidno kroz odraslu i dječju folklornu skupinu te tamburašku skupinu, a njima se pridružila i skupina vezilja u Radionici izvornog veza. Šezdesetak aktivnih članova Društva čuva bogatu izvornu narodnu nošnju, plesove, pjesme i običaje s područja Koprivničkog Ivanca i Podravine i rado ih predstavlja na nastupima diljem Hrvatske i izvan nje. Iako je svaki od njih jednako važan, istaknuli bi nastup na Svjetskoj smotri malog folklora u Italiji, nastupe u Belgiji, Makedoniji, na „Đakovačkim vezovima“ i „Vinkovačkim jesenima“, u Primoštenu, Rogoznici, Pazinu i Sikirevcima.

Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec od 2014. godine nastupa u pomlađenom sastavu, što je garancija očuvanja naše kulturne baštine.

Predsjednica DIF-a Koprivnički Ivanec je Gordana Horvat, potpredsjednik je Tomislav Medvarić, tajnica DIF-a je Renata Kotur Jakupić i blagajnik je Krunoslav Latin.

www.dif-kopivanec.hr

 

„Ivanečki kresovi“

Tradicionalni „Ivanečki kresovi“ središnja su folklorna priredba u radu DIF-a Koprivnički Ivanec. Manifestacija, koja se do sada održala 26 puta, udomaćuje i predstavlja hrvatska i europska folklorna društva, ona kod kojih su članovi DIF-a nastupali i nova ona koja žele upoznati i predstaviti posjetiteljima. Organizacija i provedba ove manifestacije volonterski okupi sve članove DIF-a i ljubitelje folklornih vrijednosti. „Ivanečki kresovi“ osiguravaju očuvanje kulturne baštine i identiteta Koprivničkog Ivanca, te promiču našu kulturu kako doma tako i u svijetu, osiguravaju da se mladi naraštaji u zavičaju i domovini upoznaju sa svojim nasljeđem. Ova manifestacija okuplja i angažira posebice mlade osobe i djecu na probama i priredbama nudeći im tako kulturno i povijesno značajan sadržaj koji je dio njihovog osobnog identiteta i njihovog kraja i domovine. „Ivanečki kresovi“ čuvaju izvornu Ivanečku nošnju i izvorni Ivanečki vez od nestajanje i zaborava.

Izvorna narodna nošnja i izvorni vez Koprivničkog Ivanca

Jedno od prepoznatljivih i najznačajnijih nasljeđa župe Koprivnički Ivanec, koju čine mjesta Koprivnički Ivanec, Kunovec, Botinovec, Goričko i Pustakovec je izvorna, živopisna i jedinstvenim vezom bogata narodna nošnja u kojoj se posebno ističe svečano ruho udanih žena. Sastoji se od čizmi, podsuknjenke, opleća, robače, potšpica, poculice sa špicama, pantlina, frtuna, pojasa, peče, ropca, kožulca, kraluša, iglice i ropčeka. Najljepši dijelovi nošnje su rukavi na opleću ili plečku (platnenoj bluzi), poculici (vezenoj kapici) i ropcima (maramama) od čoje i lastina starije izrade, stoga što su bogato vezeni osobitim izvornim vezom Koprivničkog Ivanca, dok su noviji tibetni ropci industrijski izrađeni. Rukavi na plečku bogato su izvezeni opšivavanjem bodom lančića u mnogobrojnim maštovitim motivima, pronađenim u neiscrpnom bogatstvu boja i oblika seoskog prirodnog biljnog i životinjskog okruženja. Najčešći vezeni motivi na rukavima opleća su: veliki i mali tulipani, vurice, srčeka, racine steze, velike i male ruže, turnjeki, zvončići, list deteline i frke. Najčešća osnovna boja je crvena, a njoj se dodaju zelena, plava, bijela, narančasta, ljubičasta i crna boja. Na ropce se našivavao bogat sitan vez, a osim motiva tulipana i ružica tu se nalazi još i cvet ivančice, đurđeka i potočnice, klasovi, grozdovi, listovi, šipkove ruže, kukolj, vitice, srčeka, kolobari, trobojke, crveno-bijela šahovnica i slično . Na bogato izvezenoj kapici (poculici) najčešći su motivi oni koji se nalaze i na rukavu. Poculica, kao i sav izvorni ivanečki vez našivava se bez nacrta pa se na taj način dobiva jedinstvenost svakog pojedinog vezenog dijela nošnje. Počinje se vesti od sredine tkanine prema rubovima pa mnoge poculice u tom središtu imaju izvezen poseban motiv, krunu, od koje se potom uokolo nastavljaju motivi u već pobrojanim bojama dok se na prostoru između izvezenih motiva našivavaju klini. Okolo vezenog dijela poculice nalaze se špice (široki čipkani obod).

Umijeće izrade izvornog veza Koprivničkog Ivanca – kulturno nematerijalno dobro

Izvorna nošnja i vez Koprivničkog Ivanca održali do danas. To se može zahvaliti izuzetnoj ljepoti i vrijednosti ovog veza , bogatoj folklornoj tradiciji koja se odražava i kroz djelovanje Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec, trudu mladih na učenju izvornog vezenja i iznad svega pregalaštvu i ljubavi pojedinaca i koji svoju izvornu nošnju i vez te umijeće njegove originalne izrade prenose s pokoljenja na pokoljenje. Izvorni vez s narodne nošnje Koprivničkog Ivanca prepoznatljiv je dio nasljeđa i tradicijskog rukotvornog umijeća ukrašavanja ženskih odjevnih predmeta koje obuhvaća naselja Koprivnički Ivanec, Goričko, Kunovec, Botinovec i Pustakovec. Vez se nalazi na dijelovima svečane ženske narodne nošnje i to na oglavlju – poculici, rukavima bluze – oplećka i uz rub kraćih strana trokutaste marame – ropca. Zbog svega navedenog Ministarstvo kulture RH 19. listopada 2011. godine utvrdilo je da umijeće izrade Ivanečkog veza s područja naselja župe Koprivnički Ivanec u Koprivničko-križevačkoj županiji ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra, te je stoga upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i na Listu zaštićenih kulturnih dobara.